Amarna – egipatska prijestolnica kulture i umjetnosti

1
507
Amarna
The notes describing the just excavated figure of Nefertiti are on display at the exhibition 'In the Light of Amarna. 100th Anniversary of the Find of Nefertiti' is pictured at Neues Museum in Berlin, Germany, 05 December 2012. The Egyptian Museum and the Papyrus Collection of the Berlin State Museums show an extensive special exhibition on the Amarna era at Neues Museum Photo: RAINER JENSEN/DPA/PIXSELL

Faraon Ekhnaton, čija je prijestolnica bio grad Amarna, snažno je utjecao na razvoj umjetnosti Egipta. Njegove političke i gospodarske promjene, u prvome redu izbacivanje svećenika iz hramova i uvođenje monističke vjere u boga Sunca, donijele su ubrzani razvoj egipatske kulture i umjetnosti.

Štovanjem boga Sunce do napretka

Amarna ili el-Amarna grad je poznat kao nekadašnji Akhenaton – prijestolnica faraona Amenhotepa IV Ekhnatona. Kako svjedoče brojne legende, grad je izgrađen na „svetom“ mjestu. Konačan status svetosti ovoga mjesta pripisao je sam faraon koji je oblik brda protumačio kao hijeroglifski znak za horizont. Sunce bi se u određeno vrijeme pojavljivalo točno unutar hijeroglifskog oblika, što je činilo Amarnu idealnim mjestom za kult posvećen bogu sunca.

Amenhotep IV proveo je u Amarni brojne reforme, od kojih se značajno ističe ona vjerska. Naime, vjeru u više bogova zamijenio je vjerovanjem u jednoga boga Atona – Sunčev disk. Vodeći miroljubivu vanjsku politiku, Amenhotep IV je bio potpuno posvećen unutarnjem reformiranju egipatskog društva (u prvome redu putem promjene religije. Ovim nekonvencionalnim postupkom promjene vjere s mnogoboštva u vjerski monizam, Ekhnaton dobijaa titulu prvog faraon koji je napustio tradicionalna egipatska vjerovanja. U novoj prijestolnici – Amarni – faraon je podigao je dva hrama posvećena Atonu, a u okolici Amarne pronađene su brojne grobnice kraljevih službenika čiji su zidovi ispisani raznim himnama bogu  Atonu za koje se smatra da ih je napisao sam Ekhnaton.

Aton je staroegipatsko božanstvo koje se obično prikazuje u obliku sunčeva diska i sunčevim zrakama. U početku se ikonografski pojavljuje u formi antropomorfnog božanstva s glavom sokola. Od vremena kad je Amenhotep IV. promijenio svoje ime u Ekhnaton, bog Aton se počinje prikazivati kao solarni disk s ureusom na svojoj bazi i raširenim zrakama sunca.

Božanstvo na kojem je Ekhnaton inzistirao, tj. vjera u Atona, posljedica je toga što on i Neferiti – njegova žena (u povijesti pamćena kao najljepša Egipćanka), unatoč brojnom potomstvu, nisu imali muškog potomka. Iako je faraon mnogo ulagao u umjetničko vjerska ostvarenja kako bi mu bog podario sina, njegova se želja nije ostvarila.

Nefertiti – „Ljepotica je stigla“

Amarna je upravo za vrijeme faraona Ekhnatona bila prijestolnica kulture i umjetnosti, no ubrzo nakon njegove smrti, je napuštena i razorena. Danas Amarna ostaje kao izvor bogatih arheoloških iskopina i niza jedinstvenih arheoloških otkrića. Među poznatijima su pisma iz Amarne napisane klinastim pismom te bista kraljice Nefertiti, koja je danas izložena u Berlinskom muzeju.

Nefertiti (čije ime u prijevodu glasi „Ljepotica je stigla“) je proslavljena zbog svoje izuzetne ljepote te je zbog toga jedna od najpoznatijih egipatskih kraljica. Međutim, jedini uvid u ljepotu ove kraljice danas je jedno od najvrijednijig blaga egipatske umjetnosti, a to je spomenuta bista. Oko ove su biste vezane brojne teorije, a jedna je od njih da je bista kraljice Nefertiti danas preživjela zato što je postojala greška u izradi te nikada zapravo nije niti bila izložena u hramu. Ova je pretpostavka nastala budući da je bista pronađena u radionici kipara i to s oštećenjem lijevog uha. I danas Neferititina bista predstavlja intigantnu umjetninu zbog čega je jedan od najposjećenijih izložaka u Berlinskom muzeju, a zanimljiv je i nedavni sukob između Njemačke i Egipta koji zahtjeva povratak Neferitine biste u njezinu rodnu zemlju.

Slikarstvo i kiparstvo u Amarni

Kada govorimo o egipatskoj umjetnosti treba napomenuti da njezini počeci sežu u IV. tisućljeće, a zbog vjerovanja u zagrobni život umjetnosti se javljaju zagrobni motivi te se razvija grobna arhitektura. U likovnoj se umjetnosti javljaju motivi zagrobnog života te je u skladu s time i egipatska skulptura. Gotovo su sve pronađene statue bile smještene u grobnicama, a često su bile u mramoru, kamenu i drvu.

Povijesno ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Nila u egipatsku državu prikazano je Narmerovom paletom, pločicom ukrašenom reljefima koji prikazuju faraona Narmera kao simbola jedinstva zemlje. Ova pločica predstavlja temelj za egipatsku umjetnost budući da su se kompozicijska rješenja koja se u Narmerovoj paleti koriste, javljala u svim kasnijim slikama i reljefima. Neka od tih rješenja su okomita perspektiva, vladarev lik veći od ostalih, piktografska vrijednost likova, personifikacija i simbolika likova. Taj se skup pravila naziva egipatski kanon. Ono što je nama, međutim, zanimljivo jest da se ovaj kanon strogo i gotovo dogmatski primjenjivao u egipatskoj umjetnosti s izuzetkom za vladavine Ekhnatona.

Naime, Ekhnaton je poticao umjetnike da u novoj prijestolnici kreiraju novi ideal ljepote. Prestaje se štovati egipatski kanon, a teži se slobodnijem i realnijem izričaju. To je najočitije na kipovima portreta Eknatona i njegove žene Nefertiti, budući da su oboje su prikazani onakvima kakvi su i bili. Eknaton je prikazan s otečenim dijelovima tijela deformiranim od vodene bolesti od koje je bolovao. To je prvi realističan prikaz faraona, do tad su svi faraoni bili prikazani idealizirani i idealne tjelesne građe. Uz njega se prikazivala i Nefretiti kao ljepotica nad ljepoticama dugog vrata.

Put ka realizmu

Zanimljivo je da „faraon – inkarnacija boga – se do tada prikazivao kao idealan čovjek, snažan i muževan, božanskih, ali odlučnih i muževnih crta lica, prikazuje duguljast i trbušast, slabašan i boležljiv, kakav je Ehnaton doista i bio. Moguće je dakako da su neke njegove tjelesne značajke radi stvaranja novog, amarnskog trenda u umjetnosti bile i karikirane. Tako umjetnost postaje sredstvom sukobljavanja između tradicionalizma i Ehnatonove “subkulture”“. Također, postoje teorije da se radi o karikiranju faraonovog lika u funkciji izrugivanja tradicionalnoj maniri klasične egipatske umjetnosti. Skultura se Amarne znatno razlikuje od skulture u starom razdoblju egipatske umjetnosti. To je u prvome redu uočljivo u naglašenom i suženom vratu i glavi, zategnutosti nosa i čela, istaknutim bradama, velikim ušima i usnama te velikim bedrima, trbusima i kukovima.

Zanimljivo je zapravo istražiti na koji je način odmak umjetnosti od vjerskih običaja i praksa doveo do želje ka zemaljskom. Život se više nije gledao samo iz domene zagrobnoga života, već kao proces koji se trenutno odvija i koji ima svoje ljepote koje se mogu dočarati umjetničkim tehnikama. U slikarstvu se tako, zbog Ekhnatonovog jednoboštva, više nisu prikazivali bogovi, već isključivo Aton.

Bog Sunca prikazuje se kao žuti krug i gotovo je uvijek bio u zlatu. Lica se međutim još uvijek prikazuju u profilu, no ono što je novina jest da stil postaje puno prirodniji. Prije su se muškarci slikali crvenom ili narančastom bojom, a žene žutom. U doba Ekhnatona, prikazi obaju spolova su se oslikavali smeđom bojom, a tijela su im nastojala biti prikazana što realističnije. Figure su prikazivane znatno duže i s dužim vratovima, a raznolikost se javlja u skali tonova, čistoći linija i boja te u snažno naglašenim detaljima.

Temelji za daljni razvoj

Zanimljivo je kako je inzistiranje za realističnošću i naturalizacijom prikaza išla do granice da su se fizičke bolesti i mane dodatno naglašavale ne bi li se postigla izvornost. Osim prikaza Neferititi i njezine ljepote te faraona i njegovih deformirani dijelova tijela, odličan primjer za realističan prikaz je i onaj Ekhnatonovih kćeri s izobličenim lubanjama.

Novi stil umjetnosti razdoblja Amarne u egipatsku umjetnost uveo je kompozitne statue, specijalizirane reljefe i prikaze kakve ne možemo naći u niti jednom ranijem razdoblju egipatske umjetnosti. Velike promjene u umjetnosti, načinu gradnje, arhitekturi i književnosti ostavile su izrazito dubok trag te time promjenile tradicionalno egipatsko društvo.

Comments

comments

1 COMMENT

  1. I have checked your website and i’ve found
    some duplicate content, that’s why you don’t rank high
    in google, but there is a tool that can help you to create 100%
    unique content, search for: boorfe’s tips
    unlimited content

LEAVE A REPLY