ANTIČKO SLIKARSTVO

0
833

ANTIKA, uobičajeni naziv za kulturu, grčko-rimskog svijeta, odnosno, Grčke i Italije i onih zemalja koje su u Starom vijeku bile pod utjecajem njihove kulture.

Na početku antike stoji grčka kultura. Ona je dala pjesnike Homera i Sapho, tragike Eshila, Euripida, Pida i Sofokla, komedijografa Aristofana, filozofe Sokrata, Platona i Aristotela, historike Herodota, Tukidida i Ksenofonta, govornika Demostena, matematičare Pitagoru, Euklida i Arhimeda, državnike Solona i Perikla i bezbroj drugih velikih ličnosti na svim područjima ljudske djelatnosti.

Grčka antika

U čitavome svom razvoju nastoji doseći ideal, što ga je Platon formulirao kao ravnotežu između snage duha, stvaralačke strasti i sile nagona. Tom idealu teže i grčke likovne umjetnosti, koje se logično razvijaju od arhajskog stila (7. st. prije Krista) do tako zvanog lijepog stila (4. st. prije Krista). U njima dominiraju plastika i arhitektura. U središtu plastike je ljudski lik (radovi Fidije, Mirona, Polikleta, Praksitela, Skopasa) kao objektivizirana sinteza ideala ljepote i dobrote (kalogathia). Širenje grčke kulture preko granica klasičnih grčkih zemalja za Aleksandra Velikog i njegovih nasljednika značilo je ujedno i propast grčke klasike.

Snažan razvoj rimske kulture stvarno počinje tek u Augustovo doba (1. st. prije Krista). Koliko je umjetnost u Grčkoj dirala u intimni život svakog pojedinca, toliko je život Rimljana bio orjentiran u prvom redu na sasvim praktičnu djelatnost. Ista se očitovala u promišljenom zakonodavstvu i upravi, u dobro organiziranoj vojsci i razvijenoj historiografiji. Rimljani su dali vrsne državnike (Cezara, Augusta, Trajana), govornike (Cicerona), historike (Tacita, Salusta, Livija), pjesnike (Horaca, Ovida, Vergila, Katula) i komediografe (Plauta, Terencija).

Rimska umjetnost

Pprošla je u svom razvoju nekoliko faza: od hladnog klasicizma Augustova doba i slobodnijih oblika iz doba Flavijevaca preko jačeg grčkog utjecaja u II stoljeću i oštrijeg odvajanja u kulturnom stvaranju rimskog Istoka i Zapada do kićenih oblika kasne rimske antike. U krugu rimske kulture razvija se kršćanstvo koje je sadržajno negacija antike. Izraslo iz antike, ono je preuzelo i apsorbiralo elemente rimske kulture, ali im je dalo svoj saržaj i smisao.

 

primavera-rimska-zidna-slika-iz-stabija-napulj-nacionalni-muzej
Primavera, rimska zidna slika iz Stabija. Napulj, Nacionalni muzej
odisej-u-zemlji-lestigonaca-rimska-zidna-slika-rim-vatikan
Odisej u zemlji Lestigonaca, rimska zidna slika. Rim, Vatikan
aleksandrova-bitka-rimski-mozaik-iz-faunove-kuce-u-pompejima-napulj-nacionalni-muzej
Aleksandrova bitka, rimski mozaik iz Faunove kuće u Pompejima. Napulj, Nacionalni muzej
aldobrandinska-svadba-rimska-zidna-slika-iz-1-st-prije-krista-rim-vatikan
Aldobrandinska svadba, rimska zidna slika iz 1 st prije Krista. Rim, Vatikan
bicevanje-s-bakanticom-rimska-zidna-slika-pompeji-vila-misterija
Bičevanje s bakanticom, rimska zidna slika. Pompeji, Vila misterija

Comments

comments

LEAVE A REPLY