O drevnoj Grčkoj misteriji

Mehanizam iz Antikitere značajan je čak i kada bi bio manje mudra naprava, jer je vrlo malo sličnih predmeta očuvano i opisano u drevnim knjigama. Da nije otkriven 1901. godine nitko ne bi mogao povjerovati da tako nešto postoji, jer je toliko sofisticiran, i mogli bismo ga opisati kao tehnološku stranu »grčkog čuda« koje je stvorilo veliki dio naše Zapadne civilizacije.

Godine 1900. nedaleko od obale malog otočića Antikitere grupa ronilaca naišla je na ostatak drevne olupine. Prvi koji je izronio rekao je kako je pronašao hrpu golih mrtvih ljudi. Drugi je pronašao ogromnu brončanu ruku. Zapravo su pronašli olupinu rimskog trgovačkog broda prepunu grčkog blaga koje je završilo u Narodnom arheološkom muzeju u Ateni. Uključujući i mali humak nešto veći od 30 cm tada potpuno zanemaren.

Mjesecima je bio u muzeju, a onda se raspao, nakon čega je kustos primjetio ostatke malih zupčanika. Pedeset godina istraživanja dovelo je do nekih otkrića, ali uglavnom do zbunjenosti. Britanski fizičar Dereck de Solla Price počeo je proučavati mehanizam sredinom 50-ih godina.  Proučavao je rentgenske snimke nekih fragmenata koje je napravio Karalabmos Karakalos. Iz tih snimaka Price je izveo model rada mehanizma koji je sadržavao prastari ciklus Sunca i Mjeseca – Metonov ciklus – što je značajno za razumijevanja načina na koji Mehanizam funkcionirao. Također je u Mehanizmu detektirao epiciklično postavljene zupčanike, odnosno, zupčanike koji svojim okretanjem pokreću druge zupčanike. Potpuno zadivljujuće otkriće za antičku Grčku.

Danas se koriste najnovije tehnike za proučavanje ovog Mehanizma.

U jesen 2005. godine Hawlett-Packardov tim predvođen Tomom Maltsenderom, došao je s posebnom napravom za gledanje površina svih fragmenata. Fotografirali su površine fiksiranom kamerom, ali su koristili izvore svjetlosti na različitim pozicijama iz čega su zasigurno mogli interaktivno mijenjati uvjete osvjetljenosti predmeta na kompjuteru, kako bi dobili više detalja. Mijenjanjem karakteristika prelamanja svjetosti mogli su promijeniti izgled materijala samog predmeta stoga je predmet dobio metalni izgled.

U želji da se dođe do trodimenzionalnih rentgenskih snimki visoke rezolucije, tim predvođen Rogerom Hadlandom, iz svjetski poznate kompanije X-Tech Systems, donijeli su u Atenu rentgenski stroj težak 8 tona i došli do zapanjujućih podataka. Dobili su snimke sva 82 fragmenta Mehanizna u visokoj rezoluciji. To je zapravo osnova mnogih njihovih otkrića.

 

Najstariji analogni kompjuter

Mehanizam iz Antikitere predvodnik je čitavog niza srednjevjekovnih instrumenata i satova, a služio je za predviđanje položaja planeta, Sunca i Mjeseca. Uređaj sadrži 37 odvojenih zupčanika i izvorno je bio smješten u kutiji nešto manjoj od kutije za cipele (30 x 20 centimetara). Dva brojčanika na prednjoj strani prikazuju zodijak i kalendar dana u godini, koji se može prilagoditi prijestupnim godinama, dok metalne strelice pokazuju pozicije Sunca, Mjeseca i pet planeta. Dva spiralna brojčanika u pozadini prikazuju mjesečeve mijene i predviđaju pomrčine. Znanstvenici su pronašli i sitni brojčanik s lokacijama održavanja Olimpijskih igara. Taj sustav vjerojatno nije bio sastavni dio mehanizma, nego samo vjerojatno pokazatelj njegove moći.

Pronađeni su i novi dokazi o tekstu urezanom u unutrašnje i vanjske dijelove fragmenata. Znalo se za postojanje teksta, no sada se znatno više moglo pročitati i postalo je jasno da ih čeka još posla. Proces čitanja naziva mjeseci na Metonovom brojčaniku odvijao se u suradnji između Alexandera Jonesa, istaknutog povjesničara drevne astronomije i Tonya Freetha. Tony je Alexandru slao slike koje je pravio pomoću softvera za tomografiju, odnosno, slike vrlo tankih režnjeva fragmenata Mehanizma.

Nazivi mjeseci ne Mehanizmu vrlo su dragocjeni, jer identificiraju moguća mjesta na kojima je Mehanizam proizveden, vjerojanto i mjesta na kojima je trebao biti korišten, ili oboje, no ne možemo biti sigurni. Očekivalo se kako Mehanizam potječe iz istočnog dijela Mediterana, najvjerojatnije s Rodosa, ali je otkriveno da je kalendar karakterističan za mjesta u sjevernoj i sjeverozapadnoj Grčkoj pa čak i za otok Siciliju. Jedno od mjesta s istim kalendarom koji se nalazi na Motenovom brojčaniku Mehanizma je Sirakuza. To je bio veliki grad grčkog svijeta kao i rodni grad jednog od najvećih drevnih matematičara i znanstvenika, Arhimeda.

U jednom Cicereonovom djelu opisan je Mehanizam kojeg je napravio Arhimed a koji u mnogočemu podsjeća na Mehanizam iz Antikitere. Premda je vrlo privlačno dovoditi Mehanizam u vezu s Arhimedom, koji je ubijen za vrijeme opsade Sirakuze 212. godine prije Krista, ipak se najranijim datumom proizvodnje Mehanizma smatra 140. godina prije Krista. Arhimed, dakle, nije mogao napraviti taj Mehanizam, ali postoji mogućnost, ako je iz Sirakuze, da je napravljen u skladu s tradicijom koju potiče ovaj veliki znanstvenik.

Comments

comments

LEAVE A REPLY