Svjedoci smo vladavine velikog trenda koji se mahom proširio svim društvenim mrežama. Riječ je o selfiju, nekome mrskoj, a nekome svakodnevnoj pojavi. O tome svjedoči podatak da na Instagramu pod hashtagom #selfie nalazi preko 50 milijuna slika.

Voljeli ga ili mrzili, donedavna upozorenja psihologa kako selfie nije zdrav za razvoj ličnost, upotpunjena su novim upozorenjima i to onima od službi za spašavanje. Naime, broj ozlijeđenih i smrtno stradalih u želji da „ulove“ dobar selfie rapidno se povećava. Zašto je ovaj trend postao toliko opasan te koji su faktori koji utječu na rizičnost selfie fotografiranja?

Selfie smrt

Slikanje na rubu litice, na zamrznutom jezeru, iz slobodnog pada ili pak u brzoj vožnji, tek su neki od trendova koji su zavladali Instagramom i Facebookom, a koji su izrazito opasni. Nedavni tragični slučaj koji se dogodio u Rijeci ukazuje na to da se ovaj trend proširio i u Hrvatskoj. Dvojica mladića u dobi od 19 i 20 godina slikali su se na vrhu kontejnera na terminalu kako bi se pohvalili na svojim društvenim profilima. No, strujni udar od 25 tisuća volti jednog je mladića teško ozlijedio, dok je drugi mladić poginuo na licu mjesta.

Upravo su vlakovi i teretni vagoni jedni od najčešćih uzroka smrti uzrokovane nepažnjom tijekom fotografiranja. Uz njih, na listi uzroka nalaze se pad s litice i zgrade. Nedavno je svijet šokirala snimka ruskog zaljubljenika u ekstremne sportove koji je, snimajući se, izveo salto i skok sa zgrade visoke šesnaest katova. Još jedan tragični slučaj iz Rusije zabilježen je kada se sedamnaestogodišnjak popeo na vrh krova kako bi se uhvatio selfie na kojem izgleda kao da pada. Na sličan su način živote skončali supružnici koji su, dok su ih djeca gledala, željeli uslikati selfie na rubu opasne litice.

Državna upozorenja protiv selfija

Najčešći faktori smrti tijekom selfie fotografiranja su neoprez i alkoholizirano stanje. Takav je slučaj pijanog mladića koji se htio fotografirati sa sačmaricom, koja je slučajno opalila i ubila mladića. 2013. godine Amerikanac je htio slikati selfie sa sestrom držeći pištolj u ruci. Misleći da je prazan, mladić je povukao okidač i ubio se. Nedavno je život izgubio i maloljetnik koji se, po povratku sa školskog izleta, nagnuo iz jurećeg vlaka kako bi se fotografirao. Slučajevi ovakvih smrti su brojni, čemu svjedoči činjenica da se u policijskim zapisima vode kao „selfie smrti“.

Čini se da je broj pratitelja i broj lajkova bitniji od vlastitog života. Barem tako vjeruju ljudi koji su spremni riskirati život dovodeći se u opasne situacije ne bi li okinuli dobru fotku. Prosječna dob žrtava stradalih selfie smrću je 21 godina života. Iznenađuje činjenica da je čak 75 posto slučajeva takvih smrti vezano uz muškarce. Rezultati su to istraživanja provedenog o rizicima koje selfiji donose. Zaključeno je da upozorenja posebno moraju slijediti muškarci, budući da su oni skloniji riziku pri fotografiranju, unatoč tome što se žene češće fotografiraju.

Žene više fotkaju

Često su žene te koje imaju aktivne društvene profile s više tisuća pratitelja. Nedavno je svijet šokirala vijest o smrti Instagram fitness blogerice, Rebece Burger, koja je umrla nakon što je kućanski aparat eksplodirao u njenoj blizini. Blogerica je umrla od srčanog zastoja uzrokovanog eksplozijom, a njezina smrt i upozorenje za korištenje kućanskih aparata se ubrzano proširila društvenim mrežama.

Društvenim mrežama širi se i upozorenje o rizičnim selfijima. Gotovo 40% svih selfie smrti na svijetu dogodilo se u Indiji. Slijede je Rusija, Amerika te Španjolska. Kako bi pokušali spriječiti selfie smrti, ove zemlje uvele su znakove upozorenja koja prikazuju prekriženi znak za selfie. Indija je pak uvela šesnaest zona bez selfija, a na tim je lokacijama slikanje selfija zakonski kažnjivo. Svijest o opasnostima rizičnih selfija podižu i brojne organizacije koje u svojim lecima i brošurama napominju kako život nije vrijedno riskirati zbog fotografije. „Dobar selfie može vas stajati života“, stoji na posteru ruske kampanje za sprečavanje rizičnih selfie fotografija.

Selfie kao mentalni poremećaj?

Već u vremenu kada selfie trend bio na vrhuncu popularnosti, 2014. godine, Američka psihijatrijska asocijacija (APA) izdala je objavu koja je mnoge iznenadila. Naime, na sastanku upravnog odbora APA-e, službeno je potvrđeno da je selfie – mentalni poremećaj.

„Selfie je mentalni poremećaj, a definira se kao opsesivna želja za fotografiranjem samog sebe i postavljanje istih na društvenim mrežama zbog nedostatka samopoštovanja i popunjavanja praznine u intimnom životu“ – glasilo je APA-ino službeno priopćenje.

Raspravljajući o potrebi mladih ljudi da gotovo svakodnevno fotografiraju sami sebe, brojni psiholozi i psihijatri diljem svijeta složili su se da trend selfija nije bezazlen. Naime, on utječe na normalni razvoj ličnosti pojedinca, koji uz nametanje krivih standarda ljepote, mogu imati ozbiljne posljedice na psihičko zdravlje. Uz selfie su vezane tri razine poremećaja.

Prva razina je tako zvani ograničeni selfie, odnosno, učestalo fotografiranje bez objavljivanja na društvenim mrežama. Druga razina je učestalo fotografiranje uz objavljivanje, dok je treća – kronični selfie – nekontrolirano fotografiranje i objavljivanje na društvenim mrežama najmanje šest puta dnevno. Nekome možda zvuči smiješno, no diljem svijeta deseci tisuća mladih osoba u dobi od 16 do 35 godina pati od poremećaja povezanog s nekontroliranim selfijima.

Ogledalo samoga sebe

Sam po sebi, selfie ne bi trebao biti opasan za psihičko zdravlje pojedinca. No, selfie nije samo fotografija samoga sebe. Mnogima je selfie ogledalo njih samih i njihova prava slika. Stoga s neuspješnim selfijima nastupa ugrožena slika samoga sebe. Mladi ljudi koji su se klinički liječili zbog posljedica stvaranja krive slike o njima samima i njihovom izgledu upozoravaju na opasnost koju selfie ima za mlađu populaciju.

Mladež između 16 i 25 godina tek stvara sliku o samima sebi, a pritom su bombardirani savršenim selfijima slavnih osoba. Posljedica isfrustriranosti stvarnom slikom sebe dovodi do umišljene ružnoće i poremećaja iskrivljenog viđenja vlastitog tijela. Nerijetko se javlja i kompleks manje vrijednosti koji nerijetko vodi do kliničke depresije. Psiholozi napominju kako fotografiranje samoga sebe i objavljivanje može biti dvojakog razloga.

Naime, s jedne strane, selfie može biti svojevrstan poziv u pomoć u obliku potrebe za prepoznavanjem vlastitog izgleda od strane drugih ljudi. No, kada se to dogodi, ljudi upadaju u zamku koju psiholozi vide kao opasniju od prve – narcizam. Narcistička osoba potajno broji koliko je lajkova i komentara dobila i sukladno tome gradi sliku o sebi. Na taj se način stvara lažna slika o sebstvo koja izaziva ovisnost.

Stavljanje sebe u središte pozornosti uvelike uvjetuje karakter i psihički razvoj osobe, a koliku ovisnost izaziva pokazuju brojne selfie smrti. Dakako da selfie fotografiranje nije u potpunosti negativno, ali svakako je opasan ukoliko život stavljamo na kocku zbog nekoliko lajkova više.

Comments

comments

LEAVE A REPLY