U potrazi za alternativom neoliberalnoj politici

1
291

Živimo u dobu neizvjesnosti: nizak ekonomski rast, povećanje nejednakosti i sve veći populistički pokreti oblikuju naš svijet. Neoliberalizam, koji je dominirao od kasnih 1970-ih, nije uspio u mnogim aspektima. Proširio je jaz između bogatih i siromašnih, doveo do neizvjesne financijske situacije i promicao širenje desničarskog ekstremizma. Ipak, političari inzistiraju na nikakvim alternativama (“nema alternative”).

Ali nije istina da nema alternative. U stvari, formiraju se alternativni pokreti. Na primjer, oni koji su se formirali oko vođe radne snage Jeremya Corbyna ili kandidata za predsjednika SAD-a Bernie Sandersa.

LJUDI TRAŽE ALTERNATIVE

Ali otpor se ne formira samo u političkom okruženju. Intelektualci kao što su ekonomist Joseph Stiglitz, lingvist Noam Chomsky ili geograf David Harvey sve su kritičniji prema prevladavajućem gospodarskom sustavu. Ovi glasovi pokazuju da ljudi traže alternativu neoliberalnoj hegemoniji.
Kako bi takva alternativa mogla izgledati? Prije svega, trebali bismo početi tražiti rješenja za probleme koji su do sada ignorirani od strane neoliberalnih vlada. Da bi pokrenuli stvar moramo postaviti ova pitanja:
• Zašto je nejednakost toliko narasla u posljednjim desetljećima?
• Zašto ima manje dobrih poslova?
• Zašto prosječna plaća stagnira?
• Zašto je dobar život postao nedostupan mnogima?
• Zašto je trgovinskoj burzi tako dobro?

FINANCIJSKO TRŽIŠTE UNIŠTAVA STVARNU EKONOMIJU

Svi ti fenomeni nisu ni slučajni niti nezavisni. Neoliberalna deregulacijska politika promovirala je licencu u financijskom sektoru i izazvala krizu u 2008. godini. Programsko odbijanje državne intervencije pridonijelo je nestanku mnogih dobrih i sigurnih radnih mjesta. Bliski državni poslovi uklonjeni su i politika zapošljavanja ostala je na otvorenom tržištu. Tamo, radna mjesta s dobrim radnim uvjetima zamijenjena su nesigurnim poslovima radi smanjenja troškova osoblja.

Čak i nefinancijska poduzeća okreću se profitabilnosti financijskih investicija, a ne ulaganju u istraživanje, razvoj ili ljudski kapital. Financijski tržišni kapitalizam navodio je korporacije da se sve više i više fokusiraju na vrijednost dioničara tijekom protekla tri desetljeća .Dionice i prinosi su postali važniji. Međutim, inovacije i dobro obrazovana radna snaga postali su manje važni kada je riječ o donošenju poslovnih odluka. Dakle, više nije pravi poslovni uspjeh glavni prioritet, već cijene dionica i dividende.

PRIVATNI DUG OŠTEĆUJE LJUDE I KORISTI FINANCIJSKOM SEKTORU

S druge strane, sve je više kućanstava kao i uvijek u dugovima. Niske plaće, rastuće rente i veći trošak na visokom obrazovanju doveli su do ovog ogromnog privatnog duga. I ovaj razvoj nije poznat samo gubitnicima: financijski sektor ima koristi od visokog privatnog duga, što im donosi interes.

Općenito, rastuće financijsko tržište povećalo je rast imovine za globalnu elitu: dok je srednju klasu gotovo nemoguće obogatiti radom, ekonomska elita skupila je veliku imovinu kroz kapitalne dobitke i dividende.

To je začarani krug koji stvara nejednakost, uzima imovinu od siromašnih i prebacuje ih na najbogatije. Upravo bi ovaj začarani krug morao biti zaustavljen ako želimo alternativu neoliberalizmu.

Ova alternativa stavlja kraj na prelijevanje financijskog kapitalizma i dugovnog režima. Osnovni aspekti ovog ekonomskog modela su: jačanje potražnje, pristojni uvjeti rada i društvena odgovornost poduzeća.

ČETIRI GLAVNA ASPEKTA

U ove četiri točke iznesena je najhitnija alternativa neoliberalizmu:

• Zamijeniti nesigurne poslove s dobrim radom: Vlada mora stvoriti poticaje za poslodavce u privatnom sektoru, poput potpora ili poreznih olakšica za tvrtke koje stvaraju nova radna mjesta. Na taj način nesigurni poslovi mogu biti zamijenjeni pristojnim poslovima. Osim toga, potrebni su zakoni kojima se jamče pristojni uvjeti rada i jednakost u mirovinskom sustavu.

• Zadržavanje cijena nekretnina u odnosu na plaće: Cijene stambenog prostora trebale bi biti kontrolirane i povezane s prosječnim plaćama.

• Financijski sektor mora služiti realnom gospodarstvu: financijski sektor mora biti reguliran tako da ponovno služi stvarnom gospodarstvu. Vlade bi trebale korak po korak raditi na zatvaranju ‘banaka u sjen’i kako bi zaštitile građane, koji imaju vrlo ograničen pristup tradicionalnim kreditima, od dodatnih šteta.

• Velike korporacije: Velike tvrtke moraju biti potaknute da preuzmu društvenu odgovornost. Trebalo bi stvoriti poticaje tvrtkama za stvaranje dobrih radnih mjesta i pružanje pomoći dobrotvornim organizacijama.

CILJ JE DRUŠTVO JEDNAKIH MOGUĆNOSTI

Progresivni porezni modeli sami neće biti dovoljni za postizanje društva s jednakim mogućnostima za sve. Pristojni poslovi, pravedna raspodjela zemljišta i znatna reforma financijskog sektora mogu pomoći zaustaviti rastuću nejednakost u našem društvu i time postaviti temelj za pravedno i dostojanstveno društvo.

Sve dok ljudi nisu uredno zaposleni, siromaštvo će oblikovati naše društvo. Sve dok je zemljište nepravedno raspodijeljeno, bogatstvo i nejednakost dohotka nikada neće nestati. Dok god financijski sektor nije pravilno reguliran, pohlepa će stalno dominirati svijetom i uništiti realno gospodarstvo. Alternativa se mora sastojati od dostojanstvenog rada, prihvatljive raspodjele zemljišta i manjeg a bolje reguliranog financijskog tržišta.

 

Comments

comments

1 COMMENT

  1. Test a new platform of binary options with the tools of technical analysis a set of ready-made strategies. The unique option of «risk-free trade». $ 152 470 Paid to our traders yesterday. Register now and get 10.000 virtual FUNDS in case of right forecast! This is FREE! подробнее тут 3sb0f.tk

LEAVE A REPLY