Veliko i zanimljivo zviježđe Bik

0
241

Dolazimo u kraj bogat sjajnim zvijezdama, upoznati lijepu hrpu Plejada i vatru Aldebarana

Taurus je jedna od 88 konstelacija i zauzima 1.93% noćnog neba. Zviježđe dobiva svoje ime Bik a jedno je od izvornih konstelacija koje je osmislio drevni grčko-egipatski astronom Ptolemej. Zviježđe sadrži dva poznata klastera, od kojih je Plejada vjerojatno poznatiji ali je Hijada mnogo bliže Zemlji. Oba su kao oblak vidljivi golim okom. Najbliža zvijezda Zemlji je Gliese, a otprilike je udaljena oko 30.25 svjetlosnih godina i ujedno je dom Egzoplanetama.

Da bi našli Bika prvo ćemo doći do zvijezde koja sja rumenom svjetlošću. To je također alfa Bika i zvijezda prve veličine po imenu Aldebaran. Smješten Biku u oku, on nije usamljen. Okružuju ga još četiri zvijezde četvrte veličine i zajedno daju lik latinskog slova V. Na gornjem kraju lijevoga kraka stoji Aldebaran, a na gornjem kraju desnoga, stoji epsilon, na donjem pak kraju slova V, gdje se oba kraka dodiruju, stoji zvjezdica gama. Ta hrpa zvijezda u Biku zove se Hijade i zajedno s Plejadama i Aldebaranom čine glavne zvijezde Bika. Na Sjevernoj se hemisferi bik diže na istoku i zalazi na zapadu.

Prema grčkoj mitologiji Bik je Zeus sam, smješten na nebo. Poznata je priča, kako je pretvorivši se u bika Zeus odveo lijepu kćer feničkoga kralja Agenora, a sestru Kadmovu, Europu, preko mora na Kretu, upravo u trenutku kad je brala cvijeće. Odatle i ona poznata slika što prikazuje proljeće, odnosno Europu kako vijencem od cvijeća kiti rogove Biku dok joj družice beru cvijeće ili pletu oveći vijenac. Pledaje su kćeri Atlasove i Plejonine. Bilo ih je sedam na broju, a po smrti ih smjestiše na nebo nazvavši ih po materi Plejadama.

Plejada također poznat i kao m45 ili sedam sestara, je zvjezdana skupina koja se može vidjeti s golim okom. Klaster se sastoji mladih i jako svijetlih zvijezda koje su počele s formiranjem prije nekih 100 milijuna godina. Na udaljenosti od oko 400 svjetlosnih godina to je Zemlji jedan od najbližih grozdova koji sadrži stotine zvijezda.

Plejade poznaje naš narod uz ime Vlašići u različitim krajevima. U kraju oko Bunića i Korenice u Lici znaju ih sedam u hrpi i dadoše im narodna imena: Mile i Mileta, Rade i Radeta, Bore i Boreta i Mali Prigimiz. Njemački astronom htio je u zvijezdu Alkiinu, iz klastera Plejada, postaviti za središte cijeloga svemira oko kojeg se vrte sva sunca pa i naše. Istina je samo to, da je ono poseban sustav sunaca – svemir za sebe!

Zviježđe Bika, koje spada u red dvanaest znamenitih zviježđa koja su od prastarih vremena poznata uz ime životinjski pojas ili po grčkom zodijak krije u sebi pored Vlašića još mnogih čudesa. Sjajni Aldebaran, koji se u astronomiji uzima kao tip zvijezde prve veličine, dvostruko je sunce. Glavna zvijezda prve je veličine crvenog sjaja a prati je modra zvijezda desete veličine. Aldebaran je od nas dalek 45 godina svjetlosti i uz to se još odmiče od nas 55 kilometara u sekundi. U svom je razvitku već poprilično odmakao, pa se broji u stara sunca.

Najveće je čudo svakako Hindova maglica. Otkrio ju je Hind 1852. tik kraj promjenjive zvjezdice tau. Maglica se poslije rijetko mogla vidjeti, ali ju je Keller 1899. godine ipak uspio fotografirati. Očito se ovdje radi o svemirskoj maglici promjenjive svjetline. Pored te maglice O. Struve je otkrio drugu slabašnu maglicu koja poslije nije bila za oko i više se nije mogla naći. Čudne se promjene zbivaju u okolini promjenjive zvijezde tau. Na mjestu spomenute Sturveove maglice danas je zvjezdica b 13. veličine, a zvijezda tau malo je čista a malo opkoljena maglom.

U Biku je i glasovita Herschelova svemirska maglica, Rakova maglica ili Crab nebula, nalik na raka ili kukca sprženih nogu ili dugih krila. Herschel je naziva jednim od najkrasnijih stvari na nebu. Crab nebula poznata je i kao m1 a rezultat je masivne eksplozije Supernove kojoj su astronomi svjedočili u 11. stoljeću. Maglica je velika možda oko 10 svjetlosnih godina a prostire se oko 6,000 svjetlosnih godina od Zemlje.

Comments

comments

LEAVE A REPLY