Život u gradu ne znači život u betonu

0
245
život u gradu

Znači li izraz život u gradu zapravo život u betonu? Voljeli bismo misliti da ne znači. Nekada dok još gradovi nisu bili toliko izgrađeni i nastanjeni je svako betoniranje i izgradnja značila napredak i razvoj. Takvi gradovi su bili moderni i poželjni za život. Danas je situacija drugačija jer sada imamo puno betonskih i izgrađenih površina. Danas se cijeni kvadrat zelenila. Stoga nije čudno da u posljednjih tjedan dana imamo inicijative građana protiv bespotrebnog betoniranja i izgradnje zelenih prostora, uklanjanja prirodnih površina.

Park na Savici

Prvi slučaj su građani zagrebačkoga naselja Savica koji su se pobunili protiv brzopotezne odluke još uvijek aktualnoga gradonačelnika Milana Bandića – da na području park Savica izgradi veliki rekreacijski park. Građani smatraju kako uređenje u ovolikoj mjeri nije potrebno i kako je apsurdno zasjeniti velike površine prave trave s umjetnom travom. Tu se slažemo, a dodajemo i ovo. Ne želimo od Zagreba napraviti preizgrađenu betonsku košnicu.

Ako jedan London može imati u svom središtu ogromne zelene površine koje nisu izgrađene i zagađene dodatnim sadržajima zašto ne može Zagreb? Zašto Zagreb mora na svaki kvadratni metar piknuti fontanu ili nakaradnu građevinu, nepotreban spomenik? Pati li vodstvo grada Zagreba od straha od praznog prostora? Zelene površine podižu kvalitetu života, a jednom kad se uklone jako je teško ponovo ih uspostaviti. Ne trebamo sve kopirati “iz svijeta”, no neke primjere bismo trebali usvojiti.

Potok na Črnomercu

Črno su merili ovi kaj su prodavali negdar na placu današnjeg Črnomerca. A danas građani crno gledaju odluku da se potok Črnomerec – zabetonira. Naime, odlučeno je kako će se jedan dio potoka prekriti. Opet se moramo pitati zašto? Pravi je blagoslov u sred gradskih građevina imati vodu i zelenilo. Moderna urbanizacija treba ići u smjeru uklapanja prirode u grad, a ne izbacivanja iste. Potok može poslužiti kao idealna šetnica od Medvednice pa sve do Save. Zašto ne ići tim putem, umjesto plana za nadsvođenjem potoka Črnomerec? Mnoge životinjske vrste koje tamo obitavaju će također biti zahvalne, ako im očuvamo stanište.

Ovo su samo dva aktualna primjera, a vjerojatno ih ima još. Također, koliko ih je prošlo bez očiju javnosti jer nitko nije rekao, hej, čekajte, hajdemo promisliti još jednom o ovome. Ne želimo biti inertni i prihvaćati što nam serviraju, želimo misliti glavom. Tako da vas pozivamo da preispitujete sve i onda još i malo više. Preispitujte i sebe. Jedno je sigurno od postavljanja pitanja možemo samo napredovati. A to valjda želimo za sebe i za svoj grad.

Comments

comments

LEAVE A REPLY